hr | en | de | cz | it | fr | pl | si | ru | sk

Povijest Brela

Mnogi pisci lociraju staru Porfirogenetovu Beruliu, ili još određenije mjesto Brelo, na više mjesta: današnja Brela Gornja, Vrulja, Verulja, kod crkve sv. Nikole u polju s južne strane ili pak kao malo seoce na uzvisini uz morsku obalu blizu Vrulje.

Naziv mjesta ima svoje podrijetlo u izvorima vode, vrilu ili vrelu na ovome prostoru, te vrulji pod morskom površinom. Vrelo je izvor na zemljanoj površini, a vrulja je podmorsko vrelo. Naša Vrulja je izvor bezimene rijeke iz biokovskog masiva, koja izvire 20-tak metara ispod morske površine. Uz ovo glavno i najjače vrelo ima više manjih i po snazi slabijih vrela, koji se miješaju s morskom vodom.

"To Beroyllia"  najstariji je  pisani povijesni i kulturni spomenik mjesta, kojeg je povijest sačuvala zahvaljujući bizantskom caru Konstatinu Porfirogenetu oko 950. godine, koji ga spominje na grčkom jeziku u knjizi  "O upravljanju carstvom",  kao jedan od četiri utvrđena grada stare neretvanske kneževine Paganije.  Tadašnja Brela, uz Makar, Zaostrog i Gradac spominju se kao četiri naseljene utvrde stare Paganije.
U latiniziranom nazivu "Brolanenses" iz 1315. godine, stanovnici Brela se spominju u povelji hrvatskog kneza Juraja Šubića iz grada Klisa.

Koncem 16. st. strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", a koncem 17. st. "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u primorju.
Brela na hrvatskom jeziku zabilježena su – koliko se zna – prvi put 1694. godine u oporuci don Nikole Ursića. 1993. godine Brela su postala samostalna općina.
Na prijelazu stoljeća Breljani su obilježili 1050-tu obljetnicu svoje pisane povijesti.
 

Vrijedno je svakako spomenuti:

Silvanov reljef otkriven je 1969. godine u Brelima, uzidan iznad nadvratnika staje u vlasništvu Srećka Filipovića. Glavno i najviše štovano božanstvo starih Dalmata je stočni bog Silvan (Silvanus) i njegova božanska družica Thana. Kultna slika Silvana imala je zadatak da osigura zdravlje i množenje stada. Nedostaje donji dio reljefa, dio atributa u desnoj ruci i rubovi. Na sačuvanom gornjem dijelu tijela nema nikakvih detalja, a i osnovna forma tijela je nepravilna i iskrivljena. Ruke su raširene: u lijevoj se nalazi pastirski štap (pedum), dok je u desnoj atribut  isklesan u obliku četverouglaste plastične površine s drškom (lopata). Ovaj reljef danas je dio privatne zbirke Zvonimira Filipovića.
 

Aktivni odmor

Vidi sve
 

Nagrada Plavi cvijet 2012.

Akcija PLAVI CVIJET Hrvatske turističke zajednice uključuje ocjenjivanje uređenosti turističkih mjesta primorske Hrvatske kao cjeline i pojedinačnih elemenata.

Brela 14°C
Vlažnost 82.1 %
Tlak zraka 1021 hPa
Vidljivost 10 km
Vjetar -
© TZ Brela 2014.       Development:   Nove vibracije d.o.o.